ANALIZA SLUŽBENOG IZVJEŠĆA O PROVEDBI ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA (ZPPI) ZA 2009. GODINU

Popis tijela javne vlasti za 2009. godinu nabraja gotovo 4000 različitih tijela javne vlasti, grupiranih u nekoliko kategorija. Službeno Izvješće za 2009. godinu navodi kako je samo 688 tijela javne vlasti poštovalo zakonsku odredbu i dostavilo podatke o provedbi ZPPI-ja Ministarstvu uprave.

U odnosu na 2008. godinu, to je manji broj tijela, s obzirom da je u 2008. godini 748 tijela javne vlasti dostavilo svoje podatke tadašnjem Središnjem državnom uredu za upravu.

Cjelovitu GONG-ovu analizu službenog izvješća možete preuzeti ovdje. (pdf, 108 KB)

ISTRAŽIVANJE PROVEDBE ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA U 2009. GODINI

Kao i ranijih godina, i u 2009. godini, GONG je proveo istraživanje o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama.
Istraživanje je provedeno u razdoblju od siječnja do rujna 2009. godine.

Rezultati su pokazali da je u zakonom predviđenom roku (15 dana) odgovoreno na 69 od 177 zahtjeva, što iznosi 39% od ukupnog broja podnesenih zahtjeva, čime više od 60% tijela javne vlasti nije poštovalo osnovnu zakonsku odredbu. Usporedbom ovih rezultata s onima iz 2008. godine, dolazimo do poražavajućeg podatka o padu broja dobivenih odgovora u zakonskom roku - 2008. g. u zakonom predviđenom roku odgovoreno je na 83 od 168 zahtjeva, što je iznosilo 49,40%.


Cjeloviti izvještaj GONG-a o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama možete pronaći ovdje.

ANALIZA SLUŽBENOG IZVJEŠĆA O PROVEDBI ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA ZA 2008.

U ožujku 2009. Središnji državne ured za upravu (SDUU) Vladi je podnio Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama u 2008. godini, a koje ne sadrži niz slučajeva o kršenju i ne provedbi Zakona, što su ga Središnjem uredu podnosile udruge i građani. Povodom učinjenih propusta u Izvješću kao važnom dokumentu primjene jednog Zakona, i to od strane državnog tijela koje je zaduženo za kontrolu primjene, organizirali smo konferenciju za novinare na kojoj smo ukazali na konkretne primjere propusta.

Analiza službenog Izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama Središnjeg državnog ureda za upravu nalazi se ovdje (66 KB). Odgovor SDUU-a o broju tijela javne vlasti koja su dostavila godišnja izvješća, primljen 14. travnja 2009., nalazi se ovdje (642 KB).

Konvencija Vijeća Europe o pravu na pristup službenim dokumentima

Prva na svijetu Konvencija o pravu na pristup službenim dokumentima usvojena je pred Vijećem Europe 27. studenog 2008. godine. Konvencija je otvorena za potpisivanje državama članicama Vijeća Europe od 18. lipnja 2009. godine. Trenutno se u europskim državama provodi kampanja za potpisivanje Konvencije čime bi države pokazale svoju podršku pravu na pristup informacijama.

Konvencija postavlja minimalne standarde koje bi trebale poštivati sve države članice Vijeća Europe, što uključuje sljedeće:
- Konvencija utvrđuje pravo na zahtijevanje službenih dokumenata koji su definirani vrlo široko, kao bilo koja informacija koju posjeduje tijelo javne vlasti u bilo kojem obliku;
- pravo na pristup informacijama može zatražiti bilo koja osoba bez potrebe dokazivanja posebnog interesa za dobivanje informacije;
- države ne smiju nametati naplatu podnošenja samog zahtjeva i osobnog uvida u dokumente;
- pravo na pristup informacijama odnosi se na sva javna administrativna tijela, a države mogu izabrati da se ono odnosi i na zakonodavno tijelo kao i na privatna tijela koja obavljaju javne funkcije;
- postoji ograničena lista iznimaka (ukupno 12) u kojim slučajevima se može odbiti davanje informacija, što mora biti podložno testu javnog interesa i testu proporcionalnosti;
- podnositelji zahtjeva imaju pravo na brz i jeftin postupak žalbe, a moraju imati pravo obratiti se sudu ili drugom nezavisnom tijelu.

Uz navedeno, Konvencija propisuje da se formalnosti oko dobivanja informacija moraju svesti na minimum, a zahtjevi obrađivati promptno. Tijela javne vlasti trebaju voditi računa o informacijama koje posjeduju te educirati službenike o njihovim dužnostima i odgovornosti vezano uz pružanje informacija.

Hrvatski Zakon o pravu na pristup informacijama trenutno ne zadovoljava tri od navedenih šest minimalnih standarda Konvencije. Naime, tijela javne vlasti u Hrvatskoj mogu naplaćivati upravnu pristojbu po svakom zahtjevu za pristup informacijama, neovisno o načinu dostavljanja informacije (dakle, i za osobni uvid u dokumente). Dodatno, u Zakonu nije predviđen test javnog interesa i test propocionalnosti koji propisuje Konvencija. Osim toga, postupak žalbe i tužbe Upravnom sudu za građane je dugotrajan (ukupno trajanje je u prosjeku 6-8 mjeseci), a u slučaju negativnog rješenja građani moraju platiti 1000 kuna sudskih troškova.

Pravo na pristup informacijama u Republici Hrvatskoj

TKO MOŽE TRAŽITI INFORMACIJU?

Informaciju sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama može tražiti svaka domaća ili strana fizička ili pravna osoba.

KOJE INFORMACIJE MOGU ZATRAŽITI?

Građani/ke mogu, od tijela javne vlasti, zatražiti apsolutno svaku informaciju koju smatraju zanimljivom ili koja im je potrebna.

Zakon o pravu na pristup informacijama navodi da „tijela javne vlasti mogu uskratiti pravo na pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje:
1) onemogućilo poduzimanje mjera i radnji radi sprječavanja i otkrivanja kažnjivih djela ili radi progona počinitelja kažnjivih djela,
2) onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvr­šenje sudske odluke ili kazne,
3) onemogućilo rad tijela koji vrše upravni nadzor, odnosno nadzor zakonitosti,
4) izazvalo ozbiljnu štetu za život, zdravlje, sigurnost ljudi ili za okoliš,
5) onemogućilo provođenje gospodarske ili monetarne politike,
6) ugrozilo pravo intelektualnog vlasništva, osim u slučaju izričitoga pisanog pristanka autora ili vlasnika“

Napominjemo kako su ovo jedini razlozi zbog kojih bi Vam tijelo javne vlasti moglo uputiti negativan odgovor. U slučaju da Vam upute negativan odgovor iz razloga koji ne potpada pod gore navedeni članak Zakona, koristite obrazac žalbe u slučaju tzv. „šutnje administracije“ kojeg možete pronaći u tekstu koji slijedi, s napomenom da ga modificirate na način da napišete da Vam je tijelo odbilo pružiti informaciju.

OD KOGA MOGU TRAŽITI INFORMACIJE?

Informacije možete zatražiti od tijela javne vlasti koja se nalaze na Popisu tijela javne vlasti, a koji donosi Vlada RH za svaku godinu. Popis tijela javne vlasti za 2009.g. nalazi se ovdje

ŠTO AKO SE TIJELO OD KOJEG ŽELIM TRAŽITI INFORMACIJU NE NALAZI NA POPISU TIJELA JAVNE VLASTI ZA TEKUĆU GODINU?

Možete podnijeti zahtjev za pružanjem informacije, ali tijelo Vam je ne mora dostaviti.

NA KOJI SU NAČIN TIJELA JAVNE VLASTI OBVEZNA OMOGUĆITI PRISTUP INFORMACIJAMA?

1) redovitim objavljivanjem određenih informacija, kako je to određeno posebnim zakonom ili drugim općim aktom, uz uvjet objave jedanput mjesečno, na primjeren i dostupan način radi upoznavanja javnosti
2) neposrednim pružanjem informacije ovlašteniku koji je podnio zahtjev
3) uvidom u dokumente i pravljenjem preslika dokumenata koji sadrže traženu informaciju
4) dostavljanjem ovlašteniku koji je podnio zahtjev preslika dokumenta koji sadrži traženu informaciju
5) na drugi način kojim se ostvaruje pravo na slobodan pristup informacijama

POSTOJI LI OBRAZAC ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA PRISTUP INFORMACIJI/AMA?

Primjer obrasca pomoću kojeg možete podnijeti zahtjev nalazi se ovdje (37 KB), ali zahtjev može biti upućen u bilo kojoj formi i to poštom, e-mailom, usmenim putem ili urudžbiranjem u tijelo javne vlasti od kojeg se traži informacija.
 
Ukoliko se zahtjev podnosi usmenim putem osobno ili telefonski o tome će se sastaviti zapisnik ili službena bilješka.

Ukoliko zahtjev šaljete poštom, najbolje je poslati ga „preporučeno s povratnicom“ (dakle, ispuniti bijeli i narančasti papir koji možete pronaći u pošti) kako biste dobili informaciju o danu kada je tijelo zaprimilo Vaš zahtjev.

U slučajevima kada osobno urudžbirate zahtjev, tijelo Vam mora izdati potvrdu o zaprimanju zahtjeva ili ponesite primjerak koji ćete zadržati te zatražite da Vam tijelo da službeni žig, iz kojeg je vidljiv datum zaprimanja zahtjeva.

KOJI JE SLIJEDEĆI KORAK?

Nakon što ste dobili potvrdu o datumu kada je tijelo zaprimilo Vaš zahtjev, pričekajte 15 dana jer Vam je tijelo dužno odgovoriti u tom roku. Ukoliko ste dobili odgovor u roku 15 dana od zaprimanja zahtjeva i zadovoljni ste njime, Vaš postupak je uspješno završen!

ŠTO AKO NISAM ZADOVOLJAN/NA ODGOVOROM?

Dobili ste odgovor u roku 15 dana od zaprimanja, ali je nepotpun, to jest ne sadrži odgovore na Vaša pitanja, a nema obrazloženja zašto je to tako. Možete zatražiti ispravak ili dopunu informacije te ponoviti istu proceduru kao i sa slanjem zahtjeva. U ovom slučaju tijelo javne vlasti dužno je donijeti rješenje o odbijanju Vašeg zahtjeva ili Vam dostaviti odgovor.

Obrazac za dopunu ili ispravak informacije nalazi se ovdje (39 KB)

MOŽE LI TIJELO JAVNE VLASTI USTUPITI MOJ ZAHTJEV DRUGOM TIJELU?

Može u slučaju da ne posjeduje informaciju koje ste zatražili, a ima saznanja koje tijelo je posjeduje. U tom slučaju, Vaš će zahtjev, u roku 8 dana od zaprimanja, biti ustupljen tijelu za koje se smatra da posjeduje informaciju, a tijelo koje ste poslali zahtjev vas mora o tome obavijestiti. Tijelo kojem je ustupljen Vaš zahtjev, dužno je odgovoriti u roku 15 dana od dana kada mu je Vaš zahtjev ustupljen.

ŠTO AKO NISAM DOBIO/LA NIKAKAV ODGOVOR?

Niste dobili nikakav odgovor, a prošlo je više od 15 dana od dana kada je tijelo zaprimilo Vaš zahtjev.

U ovom slučaju, koji se naziva i tzv. šutnjom administracije, uložit ćete žalbu koja mora biti naslovljena na čelnika tijela javne vlasti od kojeg ste zatražili informaciju. Prilikom slanja žalbe, ponovit ćete identičnu proceduru kao i kod slanja prvotnog zahtjeva. Rok u kojem nadležno tijelo mora odgovoriti na Vašu žalbu iznosi 15 dana od dana kada je tijelo zaprimilo Vašu žalbu. Primjerak žalbe u slučaju tzv. šutnje administracije nalazi se ovdje (39 KB)

ŠTO AKO I NAKON PROTEKA ROKA ZA ODGOVOR NA ŽALBU NE DOBIJEM ODGOVOR?

U ovom slučaju požurit ćete rješavanje po Vašoj žalbi i to putem požurnice koja se nalazi ovdje (40 KB). Ukoliko Vam nadležno tijelo u roku 7 dana od zaprimanja požurnice ne postupi po žalbi te ne dostavi odgovor pokrenut ćete upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske.

Primjer upravne tužbe nalazi se ovdje (40 KB)

PREKRŠAJNA ODGOVORNOST I NAKNADA ŠTETE

Pravne i fizičke osobe koje postupaju suprotno odredbama Zakon o pravu na pristup informacijama, na način da Vam onemoguće ili ograniče pristup informacijama, snose prekršajnu odgovornost. Odredbe Zakona navode kako će se u takvim slučajevima pravne osobe odn. tijela javne vlasti kazniti novčanom kaznom i iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 Kn, dok će se odgovorne osobe u tim tijelima kazniti novčanom kaznom u iznosu 5.000,00 do 10.000,00 Kn.

Znači, ukoliko Vam tijelo nije dostavilo ili je ograničilo informaciju, bez zakonskog utemeljenja, a Vi ste dobili upravni spor, možete podnijeti prekršajnu prijavu.

Također, u slučaju da ste pretrpjeli štetu zbog toga što je tijelo javne vlasti, kojem ste uputili zahtjev, prekršilo odredbe Zakona, možete zahtjevati naknadu štete u parničnom postupku. Molimo Vas da se u oba opisana slučaja prethodno posavjetujete s odvjetnikom ili nas kontaktirate.

Obrasci za preuzimanje:

	Zahtjev za informaciju (37 KB)
	Zahtjev za dopunu ili ispravak informacije (39 KB)
	Žalba radi nepružanja odgovora (39 KB)
	Požurnica(40 KB)
	Tužba radi nedonošenja rješenja o žalbi (40 KB)

Propisi

Zakon o pravu na pristup informacijama (NN br. 172/03)
Zakon o općem upravnom postupku (NN br. 53/91 i 103/96)
Zakon o upravnim sporovima (NN br. 53/91, 9/92, 77/92)
Zakon o upravnim pristojbama (NN br. 8/96, 131/97, 68/98, 66/99, 116/00, 163/03, 17/04, 110/04 i 141/04)
Narodne Novine - www.nn.hr
Upravni sud Republike Hrvatske - www.upravnisudrh.hr

Napomena!

Navedene upute i obrasci prvenstveno su savjetodavnog karaktera i cilj im je pomoći građanima u ostvarivanju prava na pristup informacijama.

GONG ne snosi nikakav oblik odgovornosti za potencijalu štetu nastalu primjenom ovih obrazaca i uputa.

Za dodatne informacije vezane uz ostvarivanje prava na pristup informacijama pošaljite upit koristeći obrazac za kontakt.